EJOL je baza elektroničkih časopisa koja Vam omogućuje da saznate sve o časopisu koji Vas zanima: je li Vam dostupan u elektroničkom obliku zajedno s cjelovitim tekstovima radova, tko ga izdaje, koji su Vam još časopisi na raspolaganju iz tog područja, je li časopis indeksiran u Current Contentsu i indeksira li ga neka druga važna referentna publikacija, koja je kratica časopisa, koje ustanove imaju pristup cjelovitom tekstu...i još mnogo toga.
U radu na EJOL-u sudjelovalo je četrdesetak hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih knjižnica, osiguravajući podatke o svojim časopisinim zbirkama.
EJOL je realiziran kao projekt primjene informacijske tehnologije MZOŠ iProjekti tijekom 2002. godine, a projekt su vodile Ivana Pažur i Sofija Konjević. Objedinjava podatke o više od 6800 tiskanih i elektroničkih časopisa.
SpringerLink je informacijski servis izdavača Springer Verlaga koji nudi pristup online informacijama iz znanstvenih, medicinskih i tehničkih knjiga i časopisa. Uključuje elektronička i tiskana izdanja Springera, te nekih manjih izdavača (npr. Urban and Vogel, Steinkopff, i Birkhäuser). Ukupno je dostupan 3 321 časopis te više od 10 000 000 različitih informacijskih izvora.
Scopus je najveća citatna baza podataka koja je na raspolaganju hrvatskim znanstvenicima i uključuje preko 21,500 naslova od preko 5 000 međunarodnih izdavača. Proizvodi je poznati izdavač STM literature Elsevier. Putem baze podataka Scopus možete pratiti citiranost pojedinih autora, radova i dr. od 1996. g., a podaci o radovima dosežu sve do 1893. g. Scopus možete pretraživati putem Scopus sučelja. Scopus je jedna od tri citatne baze koje su na raspolaganju znanstvenicima, pored Thomsonovog Web of Science-a i Google Scholara.
Knjižnična građa pokriva područja staroslavenske književnosti i jezika, stare hrvatske književnosti, ostalu srednjovjekovnu književnost, paleoslavistiku, paleografiju, slavistiku, lingvistiku, teologiju, povijest, povijest umjetnosti i dr.
Veći dio knjižnog fonda čine knjige, časopisi, katalozi izložaba i druge publikacije iz nacionalne povijesti umjetnosti te srodnih područja i komparativna strana literatura.
Osnovna zadaća Centra za online baze podataka (1995.-2015.) je bila osiguravanje pristupa najvažnijim svjetskim bazama podataka i e-časopisima. Centar je posredovao između Minstarstva znanosti, obrazovanja i školstva (MZOŠ) kao financijera i akademske i istraživačke zajednice kao korisnika, nastojeći osigurati da se nabavljene baze podataka i zbirke online časopisa koriste što učinkovitije, te da istraživači, nastavnici i studenti imaju na raspolaganju informacije koje su im neophodne u njihovom radu. Osim komercijalnih baza podataka koje nabavlja MZOŠ, Centar za online-baze podataka je osiguravao pristup nizu baza podataka koje su u slobodnom pristupu.
Tko je Tko u Hrvatskoj znanosti na jednom mjestu prikuplja pažljivo strukturirane podatke o hrvatskim znanstvenicima. Trenutno se u ovoj bazi podataka nalaze detaljne informacije o više od 7.000 hrvatskih znanstvenika, te osnovne informacije o više od 20.000 hrvatskih znanstvenika. Ovaj informacijski servis nastoji promovirati hrvatske znanstvenike u zemlji i inozemstvu te poboljšati komunikaciju i razmjenu informacija među samim znanstvenicima.
Korisnici bazu podataka Tko je tko u hrvatskoj znanosti mogu konzultirati ukoliko npr. traže suradnika na projektu, ukoliko ih zanima biografija ili bibliografija nekog znanstvenika/ce, ukoliko traže kolegu srodnih znanstvenih interesa ili ih zanima tko je ekspert unutar određenog uskog znanstvenog područja i sl. Ovaj servis omogućuje znanstvenicima da sve relevantne informacije o sebi pohrane na jedno mjesto gdje će onda jednostavnim „klikom" moći generirati Curriculum Vitae (CV) za različite potrebe.
Knjižnica Hrvatskih studija je knjižnica visokoškolskog seminarskog tipa koja je ustrojena paralelno sa samim Studijem. Članom knjižnice mogu besplatno postati svi studenti i profesori Hrvatskih studija, kao i gostujući suradnici i vanjski korisnici. Knjižnica ima 72 sjedeća mjesta i 60 mrežnih računala za potrebe knjižnice.
|
|