| 
Sažeci
Valerija
Barada, Željka Zdravković, Ivan Pehar: Knjižnica
kao generator kulturnog sadržaja u gradu Zadru: metodološki
pristup i rezultati istraživanja
Sažetak:
Gradska knjižnica u gradu Zadru svojim knjižničnim i javnim
djelovanjem stvara kontekst kojim generira kulturni sadržaj
te utječe na društveni kontekst grada Zadra. No taj kontekst
nužno istovremeno povratno djeluje na samu Knjižnicu kao organizaciju,
ali i kao društveni akter u gradu. Za istraživanje društvenog
odnosa i konteksta u kojemu Knjižnica djeluje, ali i koji sama
stvara, korištena je složena metodološka strategija. Primjenjivane
su razne kvantitativne i kvalitativne metode, kao što su anketa,
intervjui, fokusne grupe, promatranje sa i bez sudjelovanja.
Kako bi se dobila ta cjelovita i kompleksna slika, istraživanje
je obuhvatilo aktere kojima je knjižnica usmjerena, dakle korisnike/ce
Knjižnice, građane/ke, djelatnike/ce, novinare/ke, ali i djelatnike/ce
kulturnih i javnih institucija u gradu, predstavnike/ce civilnog
društva, ali i djelovanje bibliobusa koji povezuje grad i njegovu
okolicu. Iz niza prikupljenih podataka, bit će prezentirani
rezultati ankete zadovoljstva korisnika/ca Gradske knjižnice
s naglaskom na upotrebu različitih usluga i sadržaja koje ona
nudi.
Damir
Hasenay: Promjene u obrazovanju knjižničara - izazov ili teret?
Sažetak:
U izlaganju će se predstaviti nastavni rad Odsjeka za informacijske
znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku i dosadašnja iskustva
u obrazovanju knjižničara, odnosno informacijskih stručnjaka.
Bit će riječi o promjenama koje se događaju u poslovanju informacijskih
ustanova i mogućnostima koje sadašnji sustav obrazovanja nudi
u tom smislu. Fleksibilnost i dinamičnost obrazovnog sustava
nužan je preduvjet za obrazovanje kadra koji je spreman pomoći
reorganizaciji sustava poslovanja informacijskih ustanova kao
odgovor sadašnjim i nadolazećim promjenama. U skladu s tim osvrnut
će se na potrebne vještine, znanja i kompetencije. Kritički
će biti razmotren prijenos najnovijih znanstvenih i stručnih
dostignuća u obrazovni proces kao i prijenos znanja iz obrazovanja
u praksu. Naglasit će se i uloga primjene praktičnih iskustava
u kreiranju obrazovnog procesa.
Dijana
Machala: Cjeloživotno učenje knjižničara: što i zašto učimo
i nakon diplome
Sažetak:
Cjeloživotno učenje prihvaća činjenicu da se iskustvo učenja
stječe programima formalnog i neformalnog obrazovanja kao i
informalnim učenjem. U dinamiziranoj informacijskoj okolini
znanja usvojena inicijalnim obrazovanjem sve brže zastarijevaju,
a 'poluvrijeme života' stečenih diploma sve je kraće. Odgovornost
za trajno održavanje razina postignuća stručnih i osobnih kompetencija
knjižničara u domeni je mnogih dionika, ali ponajprije samih
knjižničara. Rezultati istraživanja provedenog u okviru projekta
„Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost“
daju naznaku o tome koje kompetencije knjižničari i voditelji
knjižnica smatraju značajnim za knjižničarsku profesiju te kako
definiraju knjižničarsku 'jezgru'.
Jelka
Petrak: Poduka korisnika: što može knjižnica?
Sažetak:
U predavanju će se dati pregled sudjelovanja Središnje medicinske
knjižnice u formalnim oblicima naobrazbe na Medicinskome fakultetu
u Zagrebu, izdvojiti razlozi sve većeg opsega podučavanja te
dati prikaz mišljenja studenata o podučavanju informacijskoj
pismenosti.
Vedrana
Juričić: Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
- suživot staroga i novoga
Sažetak:
Akademijina Knjižnica preselila se u novu zgradu na Strossmayerovu
trgu 14 u Zagrebu početkom ove godine. Za javnost je otvorena
29. travnja 2009. Bila je to velika pozitivna promjena i za
knjižničare, ali i za korisnike, a napose za smještaj fonda.
U većem prostoru, s novim namještajem i novom informatičkom
opremom, pa i na novoj, središnjoj gradskoj lokaciji, ugodno
je raditi i boraviti. Za korisnike je jedino vrijeme otvorenosti
Knjižnice od 4 sata dnevno nedostatak, što je uvjetovano brojem
od svega petnaest zaposlenih knjižničara. I upravo zbog toga
nema bitnih pomaka u opsegu poslovanja.
Irena
Kranjec, Iva Melinščak Zlodi, Dorja Mučnjak, Višnja Novosel:
Knjižnica filozofskog fakulteta: nove usluge u novim prostorima
Sažetak:
Početkom 2009. godine odsječne knjižnice Filozofskog fakulteta
ujedinjene su i preseljene u novu zgradu. Suvremeni novi prostor
uvjetovao je nove načine poslovanja knjižničara, i otvorio mogućnosti
za niz novih usluga. Mnoge od tih usluga nisu novost za knjižničarsku
struku, ali za korisnike Knjižnice FF-a predstavljaju značajan
i dobrodošao napredak (12-satno radno vrijeme, stalna dostupnost
informacijske službe na nekoliko mjesta u zgradi, velik broj
radnih mjesta i korisničkih računala, otvoreni pristup građi,
automatizirana cirkulacija, koordinirana međuknjižnična posudba...).
U novom prostoru omogućen je i adekvatan smještaj i briga u
specijalnim zbirkama: AV zbirci, zbirci stare i rijetke građe,
zbirci časopisa i referentne građe. Suvremeno opremljena informatička
učionica i multimedijska dvorana daju nam priliku za sustavno
provođenje programa edukacije korisnika i organizaciju različitih
zbivanja kojima se Knjižnica uključuje u djelatnosti matičnog
fakulteta. Suvremenom IT opremom i integracijom nekoliko postojećih
informacijskih sustava (integriranog sustava za knjižnično poslovanje,
sustava za autentikaciju i autorizaciju korisnika AAI@EduHr,
RFID sustava i sustava za kontrolu i naplatu fotokopiranja i
ispisa) korisnicima je pružen niz pogodnosti koje korištenje
knjižnice čine lakšim i ugodnijim: samostalno zaduživanje i
razduživanje građe te samostalno fotokopiranje, skeniranje i
ispis na uređajima u knjižnici.
Krešimir
Zauder: Zotero i upravljanje informacijama
Sažetak:
Radionica će obraditi Zotero, aplikaciju za upravljanje bibliografskim
referencama. Polaznici će naučiti koristiti spomenutu aplikaciju
za prikupljanje i organizaciju kako bibliografskih jedinica,
tako i privitaka uz te jedinice (npr. cjeloviti tekstovi, lokalne
kopije web stranica) te za automatsku izradu bibliografija i
automatsko umetanje citata u aplikaciju MS Word. Osim toga,
biti će riječ i o sinkronizaciji sa Zotero web uslugom i među
različitim računalima kao i o suradnji putem ove aplikacije.
Uz praktičan rad sa Zoterom, koji će zauzeti najveći dio radionice,
pružit će se i pregled sličnog softvera i novih pristupa u razvoju
ovakvih aplikacija pod utjecajem World Wide Weba.
Jasna
Tingle, Dragutin Nemec: Zaštita autorskog prava u e-učenju
Sažetak:
Radionica će se baviti pitanjima produkcije i korištenja digitalnih
obrazovnih materijala, te načinima na koje se autorska prava
mogu štititi u tom kontekstu. Ima li zaštita autorskih prava
u e-učenju specifičnosti vezanih uz digitalizaciju, dostupnost
putem Interneta, objavljivanje? Kakva je pri tome uloga autora,
nositelja prava, korisnika, nastavnika, knjižnice i znanstvene
ili nastavne ustanove? Kakav je status autorskih prava unutar
sustava za upravljanje učenjem?
Bojan
Macan : Kriteriji za evaluaciju znanstvenih časopisa: prednosti
i mane
Sažetak:
U današnje su vrijeme znanstvenici prisiljeni objavljivati radove
u najkvalitetnijim znanstvenim časopisima iz područja koje pokrivaju
kako bi zadovoljili razne uvjete za znanstvena napredovanja,
stipendije i sl. No, kako definirati taj skup najkvalitetnijih
časopisa za određeno područje? Koji su to pokazatelji koji nam
govore o kvaliteti časopisa? Za te se potrebe često koriste
informacije o uključenosti časopisa u pojedine baze podataka,
kao i razne bibliometrijske karakteristike časopisa temeljene
na citatima, poput faktora utjecaja, SJR faktora, h-indeksa
i sl. No, što nam ti podaci točno govore o kvaliteti časopisa?
Mogu li se međusobno uspoređivati takvi podaci za časopise iz
različitih znanstvenih područja? Može li se na temelju tih podataka
zaključivati o kvaliteti pojedinih radova objavljenih u tim
časopisima ili čak o kvaliteti znanstvenog rada pojedinog znanstvenika?!
Ova će radionica pokušati pomoći u razumijevanju i pravilnoj
interpretaciji raznih bilbiometrijskih i drugih pokazatelja
o znanstvenim časopisima.
|